Program organizacije Čuvamo naše

Budite uvek u toku sa našim aktivnostima.

program udruzenja cuvamo nase
logo organizacija cuvamo nase

Programske tačke:

Bez zdrave životne sredine nema esencijalnih uslova za život i samim tim rast i razvoj jednog društva i države. Kako je životna sredina u dugom vremenskom periodu bila zanemarivana, njeno unapređenje je nešto što će zahtevati dug vremenski period.
Važno je istaći da je unapređenje životne sredine zadatak kompletnog društva, a ne samo države. Srbija ne sme biti zemlja zastarele tehnologije, već investicije mora privlačiti uz pomoć znanja i inovacija. Standardi za industriju moraju biti visoko postavljeni i, što je još važnije, moraju se poštovati.
Osim zagađivača koji se moraju postepeno smanjivati, jako je važno da se radi na pošumljavanju i očuvanju ugroženih vrsta na teritoriji Srbije. Svedoci smo da često dolazi do zagađenja reka i pomora ribe, a kao organizacija kojoj je životna okolina važna, uvek ćemo insistirati na razotkrivanju i transparentnosti svih odgovornih lica.
Prirodna bogatstva pripadaju svim građanima Srbije i kao takva moraju se racionalno i transparentno trošiti. Kao organizacija, protivimo se svakom pokušaju otuđenja prirodnih bogatstava uključujući rudnike, obradivo zemljište i izvorišta vode.
Kao kod upravljanja, jako je važno obratiti pažnju i na način eksploatacije ruda i mišljenje građana koji na područijima eksploatacije žive, jer zdravlje uvek mora biti na prvom mestu

Materijalna i nematerijalna kulturna baština ne
smeju biti zapostavljene, ali ni zloupotrebljavane.
Zato je nama promocija kulture važna stavka u
našem programu, uz princip da kultura treba da
spaja i obogaćuje, a ne da bude sredstvo za
negativnu propagandu.

Statistički podaci ukazuju da je Srbija u samom evropskom vrhu po pitanju mnogih oboljenja sa smtrnim ishodom. Prednjače kardiovaskularne bolesti i razne vrste kancera. Kako bi se smanjila smrtnost i ozbiljnije posledice do kojih dolazi usled ovih bolesti, na prvom mestu je potrebna konstanta promocija zdravih načina života i pregleda radi prevencije. Na žalost, kod velikog broja građana nije usađena navika da se o zdravlju brinu svakodnevno, a odlazak kod lekara je rezervisan samo kada bolest toliko uznapreduje da je gotovo nemoguće obavljati svakodnevne aktivnosti. Kada govorimo o zdravim stilovima života, protivimo se najrazličitijim tipovima nadrilekarstva koji su prisutni čak i u medijima sa nacionalnom ferkvencijom. Propagiramo razvoj amaterskog sporta koji bi pored gojaznosti, mogao da utiče i na sprečavanje razvoja mnogih drugih bolesti. Još jedan aspekt zdravog stila života koji je potrobno često isticati je i zdrava ishrana. Tokom formalnog obrazovanja, malo znanja se stiče iz ove oblasti, a mnogi neformalni kanali obrazovanja poput raznih tekstova na internetu su glavni krivci za pojavu poremećaja ishrane.

Politička i medijska pismenost u društvu je na izuzetno niskom nivou. Najrazvijenije zemlje u svetu su zemlje sa visokim nivoom demokratije, a za razvoj demokratskog društva od krucijalnog značaja je upravo ovaj aspekt.
Većina građana Srbije nema dovoljno znanja o načinu funkcionisanja Narodne skupštine, Vlade i organa lokalne samouprave. Takođe, obrazovanje u sferi političkih procesa je na zabrinjavajućem nivou, koji god stepen obrazovanja da posmatramo.
Građani Srbije su jako loše informisani i izrazito podložni „lažnim vestima“.
Zalagaćemo se za obrazovanje stanovništva kroz obavezno građansko vaspitanje u osnovnim i srednjim školama, organizovanje seminara i drugih vidova političke i medijske edukacije za različite grupe građana. Državne institucije moraju da rade transparentno i poštuju zakone, što bi se ogledalo kroz efikasniji rad regulatornih tela koja nadgledaju rad medija.

Uzimajući u obzir prateći evropski i svetski trend populacionog problema na malom prostoru, Srbija se danas suočava sa dva teška demografska poremećaja, koji suštinski urušavaju uopšte mogućnost razvoja i svetlije perspektive, a to su depopulacija i sve izrazitije starenje stanovništva. U prilog važnosti i veličini demografskog problema sa kojim se naša zemlja suočava govori i činjenica da je pronatalitetna politika zajedno sa korpusom rešenja za unapređenje iste, trenutno na vrhu političkih agendi svih ključnih političkih činilaca u zemlji, kako institucionalnih tako i onih koji deluju paradržavno. Dakle, svesnost postojanja masovnog egzodusa mladih ljudi, odliva mozgova i dodatno rapidnog starenja stanovništva postoji u srpskim institucijama više od deceniju, međutim trenutni podaci o ovom problemu jasno odražavaju neuspeh, nesposobnost i neozbiljnost prilikom pristupanja rešavanja istog od strane nadležnih institucionalnih organa. Dodatno, u navedenoj strategiji je potpuno zanemaren ekonomski aspekt planiranja i podizanja porodice koji je jedan od ključnih faktora koji biva razmatran od strane mladih ljudi kada planiraju porodicu. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prema proceni objavljenoj 01.07.2021. godine, stanje stanovništva u 2020. godini je sledeće: Procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u 2020. godini je 6 899 126. Posmatrano po polu, 51,3% čine žene (3 538 820), a 48,7% muškarci (3 360 306). Nastavljen je trend depopulacije, što znači da je i stopa rasta stanovništva, u odnosu na prethodnu godinu, negativna i iznosi -6,7‰. Shodno navedenim podacima, u odnosu na 2012. godinu, Srbija je za manje od deceniju siromašnija za gotovo milion stanovnika. Takođe, zastrašujuć je podatak da svake godine iz Srbije, najčešće zbog ekonomskih razloga, ode i do 50.000 građana, a upravo su ekonomske posledice tih odlazaka i najveće jer samo troškovi obrazovanja svih ljudi koji u toku jedne godine odu iz Srbije iznose između 960 miliona i 1,2 milijarde evra, rezultati su istraživanja Vestminsterske fondacije za demokratiju i Instituta za razvoj i inovacije. Jasno diferenciran razlog ovako loše demografske slike u Republici Srbiji, naša organizacija prepoznaje upravo u egzodusu mladih ljudi, kao i u nespremnosti onih koji su ostali da planiraju porodicu. Sve ankete i istraživanja koja su rađena povodom ove teme istovetna su u jednom, a to je da uzrok leži u lošoj socio-ekonomskoj situaciji i perspektivi. Dugo traženje odgovarajućeg posla, skromna zarada, nestabilno radno mesto, što kumulativno doprinosi dugoročnoj ili trajnoj nemogućnosti rešavanja stambenog pitanja, goreći su problemi sa kojima se danas suočavasvaki svršeni srednjoškolac ili akademac. Dakle, ključno delovanje države povodom rešavanja demografskog problema mora da bude usmereno ka poboljšavanju ekonomske perspektive i otvaranju novih i boljih poslovnih prilika za mlade ljude koje će im pružiti stabilnost i mogućnost da ozbiljnije brinu o svom reproduktivnom zdravlju i planiraju porodicu. Pored svega navedenog, zalažemo se za povoljne kredite za mlade bračne parove. Koliko god da su navedeni podaci alarmantni, mlade žene se na razgovorima za posao još uvek stavljaju u podređen položaj. Zbog toga insistiramo na zaštiti prava trudnica i žena koje planiraju porodicu.

Sve je intenzivnije pražnjenje zemalja u regionu usled odlaska ljudi u inostranstvo. Razloga je puno, ali glavni razlog za najveći broj ljudi jeste upravo ekonomska nesigurnost i nedostatak podsticaja za pomoć u samozapošljavanju.
Kada govorimo o preduzetništvu, najveći problem nastaje zbog nedostupnosti i nestabilnosti izvora finansiranja. Ideja i motivacije za realizaciju je puno, a podsticaja od strane države nedovoljno. Trebalo bi da se radi na podsticanju stanovništa da se upusti u start-up svet i razvije proizvode ili usluge koje je moguće ponuditi globalno, što predstavlja klasičan vid izvoza.
Prioritet bi trebalo da bude stavljen na uvođenje poreskih i pravnih olakšica za osobe koje su spremne da se upuste u preduzetništvo, pa i ceo sistem treba biti usmeren u pravcu podsticaja razvoja preduzetništva. Smatramo da je ulaganje u mala i srednja domaća preduzeća jedan od osnovnih načina za ojačavanje privrede.
Pored povoljne ekonomske i pravne klime za razvoj, ove do sada zanemarene oblasti, važno je sprovesti integrisani (sveobuhvatni) pristup i uvesti pravovremeno usmeravanje i upoznavanje sa onim šta preduzetništvo predstavlja, kao i šta se sve podrazumeva pod “biti preduzetnik”. Pored formalnog obrazovanja u smeru razvijanja preduzetničkog duha koje treba da bude uključeno u svim srednjim školama kao jedan od izbornih predmeta, država bi trebalo da organizuje niz seminara na ovu temu kako bi pomogla mladima u svim krajevima naše zemlje. Obuke koje bi približile ljudima pojam preduzetništva i sve mogućnosti koje nam ono pruža su svakako neophodne i jako poželjne za razvoj domaće privrede, posebno ako se uzme u obzir da neke od najstabilnijih i najuspešnijih zemalja u koje se mladi ljudi Balkana sele, počivaju upravo na malim i srednjim preduzećima.
Svakako, stranih investicija se ne treba odricati već privlačiti na drugačije načine. Strane investicije treba privlačiti kroz oslobađanje poreza na dobit, obezbeđivanjem dobre infrastrukture, smanjivanjem korupcije i tako dalje.
Umesto ulaganja u radna mesta koja zahtevaju veće kvalifikacije i stvaraju veću dodatnu vrednost, politika zapošljavanja i dalje stavlja akcenat na operativna radna mesta i obezbeđivanje novih radnih mesta kroz otvaranje fabrika u kojima se koristi tzv. „jeftina radna snaga“.
Važan segment koji doprinosi razvoju privrede jeste i povezanost Srba iz regiona i inostranstva sa maticom. Kroz podsticaje koji bi bili usmereni ka privlačenju dijaspore da ulaže u Republiku Srbiju, kao i međudržavne saradnje Srbije sa zemljama regiona gde živi veliki broj pripadnika srpskog naroda, prosperirala bi i država Srbija, kao i zajednice Srba koje žive van matične zemlje. Takođe, neophodna je i bolja informisanost svih o mogućnostima kada je ekonomski aspekt u pitanju i olakšice koje bi podstakle privrednike da se odluče na ovaj korak.

Sva razvijena društva su svoje dobre ekonomske i društvene pokazatelje stekla zahvaljujući razvijenom i dostupnom obrazovnom sistemu. Da bi se obezbedilo kvalitetno obrazovanje pre svega se mora izvršiti reforma nastavnih programa u osnovnim i srednjim školama. Nastavni programi po kojima se radi u Srbiji su zastareli i uglavnom podstiču reproduktivno znanje koje se ne može primeniti u praksi. Ovo ima za posledicu da nakon završetka obrazovanja mladi u Srbiji nisu konkurentni na tržištu rada. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje su izrazito nedostupni deci i mladima iz siromašnih porodica. Stipendiranje učenika srednjih škola uglavnom je dostupno samo učenicima završnih razreda. Takođe, problem predstavlja i nedostatak subvencionisanja mesečnih autobuskih karata đacima koji pohađaju školu van mesta boravka od strane lokalnih samouprava. Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja, obavezni udžbenik biraju profesori što podstiče korupciju od strane izdavača udžbenika i neravnopravnu borbu na ovom tržištu. Zalažemo se za besplatne udžbenike. Trenutni udžbenici su izrazito skupi i deca iz siromašnih porodica ih uz velike teškoće pribavljaju. Još jedan segment obrazovanja je izuzetno značajan i u potpunosti zanemaren, a to je kultura sećanja. U obrazovnom sistemu morala bi se detaljnije izučavati, kako kroz gradivo, tako i kroz vannastavne aktivnosti.

Smatrate da su ova pitanja važna?

Pridružite nam se!